Retkost je da danas naučnici otkriju novu biljnu i životinjsku vrstu. Čini se da je svaki, najzabitiji kutak planete već ispitan i istražen. A, ako je ta novootkrivena vrsta, poput gljive Triholome punktatum (tačkaste vitezovke) pronađena u parku poput Šumarica u Kragujevcu koji je maltene gradski onda takva vest zvuči još neverovatnije. Ali je istinita.Potpuno novu vrstu gljive Triholomu punktatum (Tricholome punctatum) 2020. godine otkrio je prof. dr Nebojša Lukić, redovni profesr Fakulteta inženjerskih nauka (FIN) Univerziteta u Kragujevcu. Naučne oblasti kojima se profesor Lukić na svom poslu bavi se termodinamika i termotehnika a gljivarenje mu je hobi kojim je intenzivno počeo da se bavi 1999. godine.– Pošto sam, ipak sa fakulteta imao sam ozbiljniji pristup, i to gljivarstvo je preraslo u amatersku mikologiju, jer ja nisam profesionalni biolog, ističe profesor Lukić za Danas.Po njegovim rečima traženje novih vrsta i otkrivanje rasprostranjenosti gljiva obično je vezano za gljivarska društva, a ne za mikološke institute. On sam za ovih više od 25 godina prepešačio hiljade i hiljade kilometara po šumi.– To profesionalni mikolozi obično ne rade. Oni u laboratorijama, rade sa dve-tri vrste gljiva, ispituju njihovu lekovitost, otrovnost, ili neke druge karakteristike. Osnivanjem gljivarskih društava, vi dobijete krug od 10-20 ljudi, prijatelja ali i terenskih radnika, koji pronalaze te gljive, pokazuju ih, tako da sam ja video mnogo „čuda” u tom svetu, kaže profesor Lukić koj je i osnivač Gljivarskog duštva Šumadije koje svake jeseni na kragujevačkm PMF-u pravi svoju godišnju izložbu gljiva o čemu je Danas već više puta pisao.Samu gljivu otkrio je 2020. ali je proces istraživanja, potvrđivanja i priznavanja da je reč o novoj vrsti bio višegodišnji.– Današnja procedura je drugačija od one koja se primenjivala do početka 20. veka. Utvrđuje se DNK vste pomoću PCR metode. Sada je to automatizovano. Molekularni biolog, treba da pripremi preparat za analizu i posle toga maltene sve rade mašine koje „čitaju” i DNK zapis, a vama ostaje na kraju da taj DNK zapis uporedite sa bazama podataka gljiva, dostupnim istraživačima, i da dokažete da se taj DNK zapis dovoljno razlikuje od ovih postojećih, da bismo ovaj primerak proglasili novom vrstom, pojašnjava naš sagovornik.Dakle, od 2000. godine vi ne možete kao u 20. veku samo na osnovu vašeg autoriteta i morfoloških karakteristika gljiva, organoleptičkih (mirisa, ukusa, boje, izgleda…) da kažete – pronašao sam novu gljivu. Sad to mora da se dokumentuje DNK zapisom.– Taj eksikat, materijal osušene gljive, mora negde da se deponuje (u ovom slučaju u Institutu za biologiju u Novom Sadu), da svima bude dostupan, i da ga bude dovoljno kako bi provera podataka ili istraživanje moglo da bude više puta ponovljeno, nastavlja profesor Lukić.Gljivarski hobi prerastao u ametersku mikologiju prof. dr Nebojša Lukić Foto: Z. S. M.Po njegovim rečima, niko ne može da dobro poznaje sve familije i rodove gljiva već postoji specijalizacija za pojedine, a profesor Lukić je objavio knjigu „Roda Amanita” (izdavač Gljivarsko društvo Šumadije) prvu monografiju o makrogljivama, onim najotrovnijim u Srbiji.Za njega nije začuđujuće što je nova gljiva otkrivena u Šumaricama, bukvalno na obodu grada.– Njeno stanište je hrastova šuma. Zahvaljujući tome što su pre svega spomen park u kragujevačkim Šumricama su opstali stoletni harstovi, koji su mahom u ostatku Srbije svuda posečeni. Zbog toga su Šumarice „ostrvo” – stanište za biljke i životine, pa i za gljive koje je ostalo netaknuto. U takvim uslovima mogu da se razvijaju i neke retke gljive a da im se stanište ne narušava, napominje profesor Lukić, koji je u kragujevačkim Šumaricama zabeležio skoro 500 vrsta gljiva, što je neverovatan podatak, s obzirom da je u bazi podataka gljiva Srbije (koja je u izradi) evidentirano oko 2.000 vrsta. Dakle, četvrtina poznatih vrsta na samo na ovom pračetu šume u okolini Kragujevca, što je velika vrednost. Zbog toga bi po njemu Šumarice trebale da budu zaštićene i kao park prirode a ne samo spomen park.Kada je pe četiri godine pronašao trihlomu puktatum profesor Lukić, naravno nije mogao odmah da bude siguran da je u pitanju potpuno nova vrsta ali je zaključio da taj primerak treba istražiti.– Ako otkrijete jedan primerak gljive on može da bude samo genetski deformisan zbog nekih uslova, pa mora da se obavi višestruka provera i potvrda da je to zasta neka druga, nova gljiva. Ja sam uočio ne jedan nego stotinak plodnih tela te gljve na jednom mestu i sve su bil sa istim karakteristikama. Naredne dve godine ih nisam video ali sam ih ponovo uočio u tom broju i a istom mestu 2023. godine, navodi on.Po otkrivanju, kako o kaže, se keće u ozbiljno istraživanje i „kopanje” po literaturi o toj vrsti.– Morate da prikupite bukvalno sve što je napisano i objavljeno o tom rodu. Tu više ne pomažu oni amaterski gljivarski priručnici i vodiči. Postoji i problem, da nije u pitanju neka, recimo, severnoamerička vrsta. Jer mi uvozeći američka stabla poput njihovog hrasta ili jele sa njima „uvezemo” i tamošnje gljive koje su u simbiozi sa tom vrstom drveća. To su takozvane mikorizne gljive, navodi on.Uočavanje nove vrste je po Lukiću, samo početak puta, jer nijedan časopis, vam neće prihvatiti tekst gde vi promovišete novu gljivu, ako nisu odrađene minimum dve nezavisne DNK analize. U slučaju šumaričke Triholome punktatum materijali su poslati na analizu u Španiju i Beograd.– Koleginice, mikrobiloškinje Eleonora Čapelja i Maja Karaman, sa Institutu za biologiju novosadskog PMF-a su, pošto sam rekao da ima indicija da se radi o novoj gljivi preuzele na sebe taj deo posla DNK analize materijala u Španiji. Druga DNK analiza je odrađena na bogradskom Biološkom fakultetu, nabraja profesor Lukić.Prilikom DNK analiza se dobija zapis koga potom „čita” softver i poredi ga sa svim postojećim bazama podataka pokazjući koje su razlike tog DNK zapisa u odnosu na druge poznate arhivirane po bazama podataka živih organizama. Tek posle toga vi možete da zaključite da je taj DNK zapis je različit od dosadašnjih.„Tačkasta vitezovka” čije je otkriće potvrđeno u nezavisnm izvorima u zemlji i inostranstvu Foto: Nebojša LukićPod prstima „kao da pipate ošišani pliš” – Tricholoma punctatum Foto: Nebojša LukićProfesor Nebojša Lukić je bio i „kum” novootkrivenoj vrsti gljive.– Njena osnovna karakteristika, zbog toga je i nazvana punktatum, su crne nakupine micelijuma koje odaju utisak kružnih tačkica po šeširu i to je bila karakteristika koju niste mogli da nađete kod ostalih iz toga roda. Takođe, to je njena stalna karakteristika, jer nije viđena na samo jednoj gljivi već na svim primericma, otkriva nam on.Inače, naš narod nema puno naziva za gljive, vrlo malo, mahom samo za one gljive koje konzumira, a problem je što i svako selo ima svoj naziv za njih.– Kod nas, u narodu ovaj rod gljiva je poznat kao „vitezovke”, zato što im je obično šešir u vidu kupe, štita, pa su onda „vitezovke”. A, ovo je punktatum, znači logično – tačka, katka je Lukćeva kumovska eksplikacija.Osobine celog tog roda su da drška nema u ukrasa, nikakav prsten oko nje, gola je. Sama drška je vlaknasta, svetla sa sivim uzdužnim vlaknima. Listići su belkasto-sivkasti, sa dubokim jarkom oko drške. Miris gljive je „na brašno”, konkretno testo kada se umesi sa vodom a površina šešira je bašunasta.– Imate osećaj pod prstima bukvalno kao da pipate ošišani pliš, plastično nam dočarava svoje otkriće profesor Lukić.Stanište gljive kragujevačke Šumarice, retko ostrvo prirode i oaza u kojoj još rastu stoletni hrastovi Foto: N. RausNaravno, posle makroskopskih i mikroskopskih istraživanja i povera svih karakteristika sledi objavljivanje rada u nekom od naučnih časopisa sa SCI indeks liste. Sa koautorkama Eleonorom Čapelja i Majom Karaman Nebojša Lukić ga je publikovao u prestižnom časopisu iz te oblasti „Myicotaxon” („Mkotakson”). Kragujevačka Triholoma punktatum je i u jednoj od najvećih baza iz ove oblasti – Index Fungorum, britanskog Kraljevskog instituta gde se nalaze sve gljive na svetu koje su zabeležene u literaturi i naučnim radovima.Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.