Precizno merenje dužine obale je složeno jer zavisi od više kriterijuma, a Kanada se izdvaja kao država sa najdužom obalom na svetu.Kako je istakao Stjuart Blekman, koji je prikupljao podatke i istraživao temu u okviru organizacije „Svetski atlas“, režim plime i oseke je važan, pa je odgovor na ovo pitanje veoma složen.Procene dužine obale za bilo koju zemlju mogu značajno da se razlikuju. Prema podacima istraživanja Svetskog informacionog fonda (World Factbook) i Svetskog instituta za resurse (WRI), obala Norveške navedena je kao druga po dužini (83.281 kilometar), piše RTS.rs.Obala Norveške je nepristupačna i ispresecana mnogobrojnim fjordovima i ostrvima. Veliki deo populacije Norvežana živi u priobalnom delu, a glavni grad države smešten je na jednom od fjordova.Država sa najdužom obalomKanadska obala je najduža na svetu i iznosi 202.080 kilometara. Kanada je druga po veličini država na svetu.Ta država obuhvata velika prostranstva, a njen reljef je talasast sa mnogim priobalnim ostrvima. Okružena je vodama tri okeana, Arktičkim, Atlantskim i Tihim okeanom.Većina kanadskih pokrajina i teritorija, sa izuzetkom Alberte i Saskačevana, ima svoje delove obale.Pored Kanade i Norveške, u pet država sa najdužim obalama u svetu ubrajaju se: Indonezija sa 54.716 kilometara obale, Rusija sa 37.653 kilometra i obala Filipina sa 36.289 kilometara obale, koja ima blizu sedam hiljada ostrva. Oko 60 odsto Filipinaca naseljava priobalni pojas.Efekti klimatskih promenaObalna područja Kanade su posebno osetljiva na efekte globalnih klimatskih promena. Neki istraživači veruju da je upravo raznolikost ove obale ono što je dovodi u opasnost. Porast nivoa okeanske vode može uticati na sve aspekte obale, od najnižih područja do onih sa najvišim stenovitim liticama. Pored toga, globalne klimatske promene su takođe imale značajan uticaj na morski led duž kanadske obale.Led se može naći u svim područjima, iako je ređi na zapadnoj obali. Količina morskog leda duž obale utiče na mogućnosti brodarstva i na promene u priobalnim područjima.Pošto temperature rastu duž obale, količina morskog leda se smanjuje. Ova smanjena količina morskog leda znači da je okean izložen i da njime mogu da se kreću veliki brodovi tokom dužeg vremenskog perioda. To takođe znači da je obala izložena ekstremnim vremenskim uslovima, što dovodi do erozije obale.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.