Saveti za mršavljenje mogu se pronaći gotovo svuda – na internetu, društvenim mrežama ili u časopisima. Dok su neki zaista korisni, drugi mogu imati potpuno suprotan efekat i otežati gubitak kilograma. Zato je važno prepoznati koji saveti zapravo mogu dovesti do povećanja telesne težine, umesto do mršavljenja.U nastavku su neki od najčešćih saveta koje bi trebalo izbegavati ako želite da smršate, piše Miss7.1. Nemojte jesti bananeBanane se često izbegavaju u dijetama jer sadrže više ugljenih hidrata u poređenju sa nekim drugim voćem i povrćem. Međutim, ta razlika u količini ugljenih hidrata nije dovoljna da bi sama po sebi dovela do gojenja.Na primer, mala banana sadrži oko 23 grama ugljenih hidrata, dok mala jabuka ima oko 21 gram. Ako pokušavate da smršate, važnije je obratiti pažnju na ukupan dnevni unos ugljenih hidrata i šećera, a ne izbacivati pojedine namirnice iz ishrane.Ključ uspeha je umerenost i izbegavanje preterivanja sa bilo kojom vrstom hrane. Nema razloga da dramatično reagujete zbog šargarepe u salati ili banane u ovsenim pahuljicama. Takođe, prirodni šećeri iz voća nisu isti kao dodati šećeri u keksu, sladoledu i drugim prerađenim proizvodima.2. Izbegavajte glutenGluten bi trebalo da izbegavaju osobe koje imaju celijakiju ili su osetljive na gluten. U suprotnom, njegovo izbacivanje iz ishrane može čak dovesti do povećanja telesne težine.Razlog je to što proizvodi bez glutena često sadrže više šećera i drugih dodataka kako bi zadržali ukus i teksturu. Ako se vaša ishrana zasniva na povrću, voću, zdravim izvorima proteina iz mesa i ribe i umerenoj količini integralnih žitarica, unos glutena neće biti prevelik.Problem je što mnogi ljudi gluten najčešće unose kroz testeninu, beli hleb i druge nezdrave izvore. Međutim, ako takvu hranu zamenite bezglutenskim kolačima, hlebom i keksom, i dalje ćete unositi veliku količinu kalorija i šećera.3. Izbegavajte žumanca i jedite samo belancaDugo se smatralo da konzumiranje više od dva jajeta nedeljno povećava nivo holesterola. Međutim, novija istraživanja pokazuju da to nije tačno.Istraživanje naučnika sa Univerziteta u Granadi pokazalo je da konzumiranje do sedam jaja nedeljno ne povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.Iako jaja sadrže holesterol, na njegov rast mnogo više utiču zasićene masti i transmasne kiseline koje se nalaze u crvenom mesu, industrijskim slatkišima, grickalicama i pekarskim proizvodima.Jaja su relativno jeftina i nutritivno bogata namirnica. Ona sadrže kvalitetne proteine, minerale, folnu kiselinu i vitamine B grupe, a jedno jaje ima oko 70 kalorija i više nezasićenih nego zasićenih masti. Konzumiranje celog jajeta obezbeđuje i unos vitamina D i B12, kao i minerala poput selena, cinka i gvožđa.4. Sve kalorije su isteIzraz „prazne kalorije“ odnosi se na hranu koja ima vrlo malu ili nikakvu nutritivnu vrednost.Na primer, čaša sveže ceđenog soka od narandže može imati oko 112 kalorija, ali sadrži i kalijum i obezbeđuje celokupnu dnevnu potrebu za vitaminom C. Sa druge strane, ista količina gaziranog napitka sa ukusom narandže ima oko 120 kalorija, ali ne sadrži gotovo nikakve hranljive materije.Što je hrana više prerađena, to obično sadrži manje vitamina, minerala i vlakana, a više masti, šećera i tzv. praznih kalorija.Važnu ulogu ima i glikemijski indeks hrane. Namirnice sa više šećera podstiču veće lučenje insulina, što može dovesti do bržeg osećaja gladi. S obzirom na to da se fruktozni sirup danas nalazi u velikom broju proizvoda – od keksa i jogurta do gaziranih pića i hleba – ne čudi što mnogi ljudi stalno osećaju glad. Zato je, umesto samog brojanja kalorija, važnije obratiti pažnju na kvalitet hrane i količinu koju jedemo.5. Birajte proizvode sa manje masti (low-fat)Proizvodi sa oznakama poput „low-fat“, „light“ ili „sa smanjenim udelom masti“ često nisu najbolji izbor.Kada se iz hrane ukloni mast, proizvođači često dodaju više šećera kako bi poboljšali ukus. Takva hrana ne zadovoljava potrebe organizma i brže izaziva osećaj gladi, što može dovesti do većeg unosa kalorija tokom dana.Zbog toga se preporučuje biranje „obične“ verzije proizvoda koja sadrži masti, ali u umerenim količinama. Takođe je poželjno u ishranu uključiti zdrave masnoće koje se nalaze u namirnicama kao što su avokado, orašasti plodovi i semenke, jer one duže održavaju osećaj sitosti.Ideja da masti same po sebi uzrokuju gojenje danas se smatra zastarelom. Istraživanja su pokazala da ishrana sa malo masti, a velikim udelom ugljenih hidrata može dovesti do povećanja telesne težine. Nutricionisti preporučuju da oko 30 odsto dnevnog energetskog unosa dolazi iz zdravih izvora masti.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.