Štrajk glađu predstavlja krajnji oblik uskraćivanja hrane telu, kojim se ono dovodi u stanje ekstremnog fiziološkog stresa. Iako se ponekad na početku čini da organizam može da izdrži duže bez unosa hrane, posledice koje izgladnjivanje izaziva na ćelijskom, metaboličkom i sistemskom nivou mogu biti izuzetno ozbiljne – od poremećaja elektrolita i gubitka mišićne mase do trajnog oštećenja organa i smrtnog ishoda.Štrajk glađu – posledice po zdravljePrema izveštaju u prestižnom medicinskom časopisu The Lancet iz 2007. godine, kod osoba koje su u trenutku započinjanja potpunog štrajka glađu u dobrom zdravstvenom stanju, rizik od smrtne posledice pothranjenosti obično je manji tokom prvih šest do osam nedelja. Međutim, kod onih koji već imaju narušeno zdravlje, taj rizik može postati kritičan već nakon tri nedelje. Kada osoba ne unosi ni tečnost, stanje se naglo pogoršava – smrt može nastupiti u roku od sedam do četrnaest dana, naročito pri višim spoljnim temperaturama, piše Live science.U prvim danima potpunog izgladnjivanja javlja se intenzivan osećaj gladi, koji obično prolazi nakon drugog ili trećeg dana. Tada organizam počinje da koristi rezerve proteina iz mišićnog tkiva kako bi proizveo glukozu – osnovno „gorivo“ za ćelije. Istovremeno dolazi do naglog pada elektrolita, posebno kalijuma, kao i do gubitka masti i mišićne mase.Nakon dve nedelje posta, osoba postaje izrazito iscrpljena – javljaju se slabost, usporenost, problemi sa koordinacijom i pad srčane frekvencije. U tom periodu često dolazi do značajnog pada nivoa vitamina B1 (tiamina), što može uzrokovati neurološke poremećaje, slabiji vid i motoričke smetnje.Ako izgladnjivanje traje duže od mesec dana, odnosno ako osoba izgubi više od 18 % telesne mase, povećava se rizik od trajnih oštećenja – otežano gutanje, gubitak vida i sluha, problemi sa disanjem i postupno otkazivanje vitalnih organa.Nakon 45 dana bez hrane, rizik od smrtnog ishoda je izuzetno visok, najčešće zbog kardiovaskularnog kolapsa ili teških infekcija.Uticaj štrajka glađu na mentalno zdravljePored fizičkih posledica, produženi periodi izgladnjivanja utiču i na mentalno stanje. Promene u metabolizmu i hormonskom balansu dovode do povećane razdražljivosti, impulsivnosti i emotivne nestabilnosti.Takođe, povratak na normalnu ishranu nakon dužeg perioda gladovanja mora se sprovoditi postepeno i pod stručnim nadzorom, jer naglo unošenje hrane može izazvati ozbiljne metaboličke poremećaje poznate kao „refeeding sindrom“.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.