Mišići listova se najčešće povezuju isključivo sa kretanjem i ravnotežom, iako imaju znatno širu i važniju ulogu u funkcionisanju celog organizma.Iza mišića listova krije se ključna uloga za zdravlje srca i krvotoka. Iako se retko pominju u tom kontekstu, listovi se u naučnim i medicinskim krugovima često nazivaju i „drugim srcem“, prenosi 24sata.hr.Ova zanimljiva poređenja nisu nimalo preterana. Dok srce neumorno pumpa krv bogatu kiseonikom kroz arterije ka svim delovima tela, upravo mišići listova pomažu u jednako važnom povratnom procesu – vraćanju krvi siromašne kiseonikom nazad ka srcu. Taj zadatak nije jednostavan, jer se krv iz donjih ekstremiteta mora kretati suprotno gravitaciji.Kako listovi pomažu srcuU zadnjem delu potkolenice nalaze se dva ključna mišića – gastroknemijus i soleus. Svaki put kada se ti mišići kontrahuju, na primer tokom hodanja ili stajanja na prstima, oni mehanički pritiskaju vene u nogama. U kombinaciji sa jednosmernim zaliscima unutar vena, taj pritisak potiskuje krv naviše i sprečava njen povratak ka stopalima.Bez ovog „mišićnog pumpanja“, krv bi se zadržavala u nogama, povećavala pritisak u venama i dodatno opterećivala srce. Upravo zato snažni i aktivni listovi smanjuju napor koji srce mora da uloži kako bi održalo zdravu cirkulaciju.Šta se dešava kada su listovi slabi?Kod osoba koje provode mnogo vremena sedeći ili stojeći bez kretanja, mišići listova se retko aktiviraju. Posledica toga je sporiji povrat krvi ka srcu, što može dovesti do oticanja nogu, osećaja težine, grčeva, ali i ozbiljnijih problema poput zadržavanja krvi u venama.Zanimljivo je i da su istraživanja pokazala povezanost između slabije razvijenih mišića listova i srčanih problema. Osobe sa hroničnom srčanom insufijencijom često imaju manji i slabiji soleus mišić u poređenju sa zdravim osobama, što dodatno potvrđuje koliko su listovi važni za celokupno funkcionisanje krvotoka.Kretanje kao najbolji saveznik cirkulacijeNajjednostavniji i najefikasniji način za podsticanje rada „drugog srca“ jeste – kretanje. Svaka aktivnost koja uključuje rad nogu automatski aktivira mišiće listova i poboljšava cirkulaciju.Hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje ili čak lagano istezanje mogu imati značajan efekat.Čak i kratke pauze za hodanje tokom dugotrajnog sedenja mogu znatno poboljšati protok krvi. Dodatno, povremeno podizanje nogu iznad nivoa srca može pomoći u smanjenju otoka i olakšati vraćanje krvi.Snaga, stabilnost i prevencijaOsim kardiovaskularnog zdravlja, jaki listovi su važni i za stabilnost, ravnotežu i zdravlje zglobova skočnog zgloba. Redovnim jačanjem ovih mišića smanjuje se rizik od padova, povreda i problema sa držanjem tela, naročito kod starijih osoba.Jedna od najjednostavnijih, ali veoma efikasnih vežbi jeste podizanje na prste, koja se može izvoditi gotovo svuda – sa sopstvenom telesnom težinom ili uz dodatno opterećenje. Korisne su i vežbe pokretljivosti skočnih zglobova, kao i istezanja koja produžavaju i aktiviraju mišiće listova.Sve više se govori i o takozvanim vežbama stabilnosti, koje kombinuju ravnotežu, snagu i kontrolu pokreta. Takve vežbe ne samo da poboljšavaju cirkulaciju, već i jačaju nervno-mišićnu povezanost, što je važno u svim životnim dobima.Mali mišići sa velikim uticajemIako su često zapostavljeni u treninzima i svakodnevnoj brizi o zdravlju, mišići listova imaju izuzetno važnu ulogu u funkcionisanju celog organizma. Pomažu srcu, poboljšavaju cirkulaciju, smanjuju rizik od zadržavanja krvi u nogama i doprinose opštem osećaju lakoće u kretanju.Na kraju, briga o listovima nije samo estetsko ili sportsko pitanje – ona je deo strategije očuvanja zdravlja srca. Možda je baš sada pravo vreme da im posvetimo malo više pažnje.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.