Na prvi pogled zaista može izgledati da zdravlje kože i zdravlje srca nemaju mnogo dodirnih tačaka, ali lekari i istraživanja ukazuju na to da stanje kože često može biti „prozor“ u stanje celog organizma, uključujući i kardiovaskularni sistem.Promene na koži i kardiovaskularni problemiNa prvi pogled može izgledati da zdravlje kože i srca nemaju mnogo zajedničkog. Međutim, lekari upozoravaju da koža, kao najveći organ, može odražavati stanje celog organizma.„Vaša koža je najveći organ u telu i ona je odraz vašeg sistemskog zdravlja“, objašnjava kardiolog dr Karupija Arunačalam za Parade. Zbog toga određene promene na koži mogu biti znak upozorenja na rizik od srčanih oboljenja, prenosi Index.hr.Jedna od ovih promena su takozvani ksantomi – žućkaste ili narandžaste izbočine na koži. One mogu biti znak visokog holesterola, a poznato je da povišen nivo holesterola značajno povećava rizik od srčanih oboljenja.„Visok holesterol ili visok nivo LDL (lošeg holesterola) i triglicerida direktno povećava rizik od srčanih oboljenja jer uzrokuju nakupljanje masnih naslaga na zidovima arterija, što se naziva ateroskleroza“, objašnjava dermatolog dr Anđela Mur. Ovo sužavanje i otvrdnjavanje arterija smanjuje protok krvi i povećava rizik od srčanog i moždanog udara.Zaustavljanje i lečenje visokog holesterola može sprečiti stvaranje novih ksantoma i smanjivanje postojećih.Ksantomi se mogu pojaviti na različitim delovima tela, a najčešći oblik je ksantelazma – naslage oko kapaka koje mogu biti bezopasne ili znak visokog holesterola.Postoje i eruptivni, tuberozni i tetivni ksantomi, a mogu se pojaviti na laktovima, dlanovima, zglobovima, tetivama, rukama ili stopalima.„Ksantomi su povezani sa familijarnom hiperlipidemijom, i kao rezultat toga moguse razviti koronarna bolest srca, aterosklerotska bolest, moždani udar ili hronični čir na nogama“, upozorava dr Arunačalam.Lekari naglašavaju da je zaustavljanje i lečenje visokog holesterola ključno jer može sprečiti stvaranje novih ksantoma i smanjiti postojeće.„Rana dijagnoza pomaže u sprečavanju komplikacija povezanih sa visokim holesterolom“, dodaje dr Arunačalam.Dr Mur ističe da promene načina života, kao što je 150 minuta umerenog vežbanja nedeljno i konzumiranje hrane koja snižava holesterol – od ovsa i lososa do crne čokolade, maslinovog ulja i zelenog čaja – mogu imati značajan uticaj.Pored ksantoma, druge promene na koži, poput plavičaste boje prstiju ili crvenih mrlja na dlanovima, takođe mogu ukazivati na probleme sa srcem.„Ako niste sigurni u vezi sa stalnom promenom na koži, važno je da posetite lekara ili dermatologa“, zaključuje dr Mur.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.