Multipla skleroza (MS) je neurološka bolest koja se javlja tri puta češće kod žena nego kod muškaraca i dijagnostikuje se pomoću niza testova nakon pojave prvih simptoma. Ipak, naučnici su otkrili da osobe koje kasnije razviju MS proizvode specifičnu grupu antitela mnogo godina pre nego što se bolest klinički ispolji. Ta antitela mogu biti otkrivena serološkim testiranjem i pre nego što se pojave simptomi bolesti.Multipla skleroza – naznake pre pojave simptomaIstraživači sa Univerziteta Kalifornije u San Francisku uporedili su 250 ljudi sa MS sa 250 ljudi bez MS (kontrolna grupa) na osnovu starosti, pola, rase/etničke pripadnosti i godine prikupljanja seruma. Izvršili su molekularno profilisanje autoantitela i neuronskog oštećenja u uzorcima učesnika, mereći nivoe serumskih neurofilamentnih lakih lanaca (sNfL) kako bi otkrili oštećenje nervnih ćelija, piše Miss7.Kod onih kojima je naknadno dijagnostikovana multipla skleroza (MS), nivoi sNfL bili su viši nego u kontrolnoj grupi mnogo godina pre pojave prvih simptoma, što ukazuje da oštećenje nervnih ćelija počinje mnogo pre nego što se simptomi pojave. Takođe su testirali obrasce antitela kod osoba sa i bez MS. Otkrili su da su mnogi od onih koji su razvili MS imali specifičan obrazac autoantitela, koji su nazvali „imunogenski klaster“, koji je ostao stabilan tokom vremena, a ova autoantitela nisu pronađena u kontrolnoj grupi.Potencijalna pomoć u ranom otkrivanju multiple skleroze „S obzirom na njegovu specifičnost za MS i pre i posle dijagnoze, serološki test autoantitela mogao bi se primeniti u okviru nadzornog okruženja za pacijente sa velikom verovatnoćom razvoja MS ili u prvoj klinički izolovanoj neurološkoj epizodi“, rekli su autori studije za Medical News Today. Marijana Korteze, viši naučnik na Odeljenju za ishranu na Harvardskoj školi javnog zdravlja T.H. Čan u Bostonu, koja nije bila uključena u studiju, dodala je da bi potpis antitela mogao imati i druge primene. „Takođe bi bilo zanimljivo videti da li bi ova antitela mogla biti marker težine bolesti i objasniti neke od heterogenih karakteristika MS (kliničke karakteristike, genetika, patogeneza i odgovor na lečenje)“, rekla je Korteze.Iako bi rana dijagnoza mogla pomoći mnogim ljudima da izbegnu teže simptome multiple skleroze, Kejtlin Astberi, šefica istraživačkih komunikacija u Društvu za multiplu sklerozu Ujedinjenog Kraljevstva, rekla je da to nije jedini prioritet za ljude sa ovim stanjem. „Ovo neće pomoći mnogim ljudima sa progresivnom multiplom sklerozom koji imaju veoma ograničene ili nikakve mogućnosti lečenja. Hitno moramo pronaći nove tretmane kako bi svi koji žive sa multiplom sklerozom mogli imati koristi od rane dijagnoze“, rekla je ona.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.