Novo, veliko 20-godišnje istraživanje pokazalo je da određene vrste mentalnih vežbi mogu smanjiti rizik od razvoja Alchajmerove bolesti i drugih oblika demencije — ali ne sve vežbe podjednako.Studija, čiji su rezultati objavljeni u prestižnom medicinskom časopisu Alzheimer’s & Dementia, pratila je više od 2 000 ljudi starijih od 65 godina tokom dva decenija. Učesnici su bili podeljeni u četiri grupe, pri čemu je svaka grupa radila različitu vrstu kognitivnih aktivnosti ili uopšte nije radila vežbe za mozak, piše Miss7.Šta su radili učesnici?• Jedna grupa je radila vežbe brzog razmišljanja koje su zahtevale deljenje pažnju između dva zadatka istovremeno.• Druga grupa se bavila klasičnim vežbama pamćenja, koristeći mnemotehnike.• Treća grupa radila je vežbe zaključivanja i rešavanja problema.• Četvrta — kontrolna grupa — nije radila nikakve specijalizovane kognitivne vežbe.Nakon 20 godina, samo učesnici koji su radili vežbe brzog razmišljanja imali su značajno manji rizik od demencije. Oni koji su u tom treningu imali i dodatne „booster“ sesije u kasnijim godinama imali su oko 25 % manji rizik od dobijanja demencije u poređenju sa ostalima.Jednostavnije rečeno — mentalni izazov koji zahteva brzo reagovanje i fokus bio je efikasniji u očuvanju dugoročne moždane funkcije nego klasične igre pamćenja ili zadaci zaključivanja.Zašto je ovo važno?Kako ljudi stare, rizik od Alchajmerove bolesti i drugih oblika demencije raste. Trenutno ne postoji lek koji potpuno sprečava ove bolesti, pa naučnici traže načine kako da rizik umanje nefarmaceutskim metodama — među kojima su vežbe za mozak dobile posebnu pažnju.Jedan od vodećih autora studije, neuroznanstvenica Merilin Albert sa Univerziteta Johns Hopkins, kaže da ovi rezultati otvaraju vrata razvoju moguće buduće strategije koja bi kombinovala kognitivni trening sa drugim preventivnim merama.Stručnjaci napominju da bi adaptivne i izazovne kognitivne vežbe — koje se prilagođavaju sposobnostima osobe i zahtevaju sve brže reakcije — mogle biti ključne za očuvanje mozga. Međutim, oni takođe upozoravaju da brojne komercijalne aplikacije i „brain game“ igre ne moraju nužno imati naučno dokazanu efikasnost, čak i ako obećavaju poboljšanje pamćenja i kognicije.Šta to znači za vas?Nije svaka vežba za mozak podjednako efikasna — brzina i podeljena pažnja deluju posebno korisno.Rezultati sugerišu da i kratkotrajni treninzi mogu imati dugoročne prednosti ako se pravilno organizuju.Uz mentalne vežbe, celokupni stil života — kao što su fizička aktivnost, zdrava ishrana i socijalna uključenost — može dodatno doprineti očuvanju kognitivnog zdravlja.Iako naučnici još nisu u potpunosti razumeli tačan mehanizam koji stoji iza ovih efekata, ovo istraživanje predstavlja značajan korak napred u potrazi za načinima da se rizik od demencije umanji bez lekova, samo kroz mentalnu stimulaciju.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.