Danas je sasvim uobičajeno da bolidi Formule 1 dostižu brzinu veću od 350 kilometara na sat, a serijski automobili bez problema prelaze 200 km/h. Međutim, pre tačno 132 godine, sama činjenica da se vozilo kreće bez konja bila je pravo tehnološko čudo.Pre 132 godine, 22. jula 1894. godine, održana je prva organizovana automobilska trka u istoriji – Pariz–Ruan (Paris–Rouen). Takmičenje koje je organizovao francuski list Le Petit Journal nije bilo zamišljeno kao trka u današnjem smislu, već kao demonstracija budućnosti saobraćaja i prilika da se pokaže da automobili mogu biti pouzdani, bezbedni i praktični.Trka koja je promenila istorijuZvaničan naziv događaja bio je Concours du „Petit Journal“ des Voitures sans Chevaux („Takmičenje vozila bez konja“), a osmislio ga je novinar i urednik Pjer Žifar (Pierre Giffard), jedan od najvećih promotera novih tehnologija tog vremena.Za razliku od današnjih automobilskih trka, cilj nije bio da pobedi najbrži vozač. Organizatori su želeli da pronađu vozilo koje je najbezbednije, najjednostavnije za upravljanje i najekonomičnije za korišćenje.Nagradni fond iznosio je čak 10.000 zlatnih franaka, što je u to vreme predstavljalo izuzetno veliki iznos.Foto: Le Petit journal / AFP / ProfimediaOd 102 prijavljena – samo 21 automobil na startuInteresovanje je bilo ogromno. Prijavila su se čak 102 učesnika, ali su prethodno morali da prođu kvalifikacije održane od 19. do 21. jula na stazi dugoj oko 50 kilometara u okolini Pariza.Uslov je bio da vozilo završi deonicu za manje od tri sata. Na kraju je pravo nastupa dobio samo 21 automobil, među kojima su bili modeli sa benzinskim i parnim motorima.Ruta glavne trke vodila je od Pariza do Ruana u dužini od 126 kilometara, a automobili su startovali u razmaku od 15 sekundi.Prvi kroz cilj nije bio i pobednikNajbrže je do cilja stigao Žil-Alber de Dion, vozeći parni automobil marke De Dion-Bouton. Trasu je prešao za nešto manje od sedam sati, prosečnom brzinom od oko 22 kilometra na sat.Ipak, nije proglašen pobednikom.Razlog je bio jednostavan – njegov automobil nije mogao da funkcioniše bez dodatnog člana posade koji je ložio parni kotao. To je bilo u suprotnosti sa pravilima koja su zahtevala da vozilo može da upravlja samo vozač.Zbog toga je glavna nagrada pripala Alberu Lemetru, koji je vozio Peugeot sa benzinskim motorom od svega tri konjske snage, dok su drugo i treće mesto takođe osvojili vozači Pežoa.Početak kraja parnih automobilaNa startu su se našli automobili različitih koncepata – od parnih vozila kompanija De Dion-Bouton i Serpollet, do benzinskih modela proizvođača Peugeot i Panhard & Levassor.Upravo je ova trka pokazala da su automobili sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem praktičniji od parnih vozila. Iako tada nisu bili mnogo brži, bili su jednostavniji za korišćenje i nisu zahtevali dodatnog člana posade niti dugo zagrevanje kotla.Istoričari automobilizma upravo zato smatraju da je trka Pariz–Ruan označila početak dominacije benzinskih automobila, koja će trajati više od jednog veka.Hiljade gledalaca uz putSavremenici beleže da su hiljade ljudi izašle na ulice kako bi videle „kočije bez konja“. Za mnoge je to bio prvi susret sa automobilom, a pojedini posmatrači bili su uvereni da takva vozila nikada neće moći da zamene konjske zaprege.Novine širom Evrope danima su izveštavale o događaju, a uspeh manifestacije podstakao je organizovanje novih automobilskih takmičenja. Već naredne godine održana je trka Pariz–Bordo–Pariz, koju mnogi smatraju prvom pravom brzinskom automobilskom trkom.Temelj moderne auto-industrijeIako su učesnici vozili prosečnom brzinom koja danas deluje gotovo neverovatno sporo, upravo je trka Pariz–Ruan pokazala da automobil nije prolazni eksperiment, već prevozno sredstvo budućnosti.Taj događaj predstavljao je prekretnicu za čitavu automobilsku industriju i postavio temelje kasnijem razvoju trkačkog automobilizma, uključujući nastanak Grand Prix takmičenja, a mnogo kasnije i Formule 1.Više od jednog veka kasnije, prvi automobili sa svega nekoliko konjskih snaga ostali su simbol trenutka kada je počela era motorizovanog sveta.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.