Sve više ljudi nastoji da poveća unos proteina, pa su proteinski pudinzi, šejkovi, pločice i obroci bogati mesom postali nezaobilazan deo jelovnika. Ipak, stručnjaci koji se bave dugovečnošću upozoravaju da jedan od najpopularnijih prehrambenih trendova ima i svoju lošu stranu. Kako ističu, nije problem u samim proteinima, već u njihovom izvoru i količini koju svakodnevno unosimo.Kako preterivanje sa proteinima utiče na dugovečnostIshrana bogata proteinima svakako nudi brojne prednosti. Pomaže u očuvanju mišićne mase, duže vas drži sitima i posebno je važna nakon pedesete godine, kada prirodno počinjemo da gubimo mišićno tkivo. Upravo zato lekari naglašavaju da starijim osobama često treba još više proteina nego mlađim ljudima, piše Živim.hr.Međutim, stručnjaci za dugovečnost upozoravaju da sve veći broj ljudi ide u drugu krajnost — konzumira mnogo više proteina nego što im je potrebno, pri čemu većina tih proteina dolazi iz mesa, sušenog mesa, mlečnih proizvoda i jaja.„Jedna od najvećih grešaka koju danas vidimo je verovanje da što više proteina ljudi jedu — posebno životinjskih proteina — to će biti zdraviji“, kaže dr Moniša Banote, lekarka i stručnjakinja za dugovečnost.Zdravlje ćelijaProsečnoj odrasloj osobi je potrebno oko 50 grama proteina dnevno, iako stvarne potrebe zavise od starosti, fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja. Međutim, istraživanja pokazuju da mnogi ljudi konzumiraju skoro dvostruko veću količinu, prvenstveno iz životinjskih izvora.Prema rečima dr Banotea, prekomerni unos životinjskih proteina može ubrzati procese starenja i narušiti ćelijsko zdravlje na duži rok. To je zbog jedinjenja koja se formiraju tokom pripreme hrane, kao i načina na koji telo metaboliše određenu hranu. Jedna takva grupa jedinjenja su AGEs (krajnji proizvodi napretka glikacije), koji se formiraju kada se proteini ili masti vežu sa šećerima – posebno tokom pečenja, prženja ili grilovanja mesa. Brojne studije ukazuju da se AGEs akumuliraju u tkivima i podstiču oksidativni stres i hroničnu upalu – dva procesa koja se smatraju ključnim pokretačima biološkog starenja.Štaviše, povezani su sa povećanim rizikom od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i neurodegenerativnih stanja kao što je Alchajmerova bolest.Još jedno jedinjenje koje zabrinjava naučnike je trimetilamin N-oksid (TMAO). On se proizvodi kada crevne bakterije razgrade određene komponente koje se nalaze u crvenom mesu i drugim životinjskim proizvodima. Povišeni nivoi TMAO su u brojnim studijama povezani sa većim rizikom od ateroskleroze, srčanog udara i moždanog udara. Veruje se da ovo jedinjenje podstiče nakupljanje holesterola u zidovima krvnih sudova, pokreće upalne procese i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.Istovremeno, stručnjaci upozoravaju na još jednu uobičajenu grešku: verovanje u „čudotvorne dijete“ koje obećavaju dug život.Ovo se posebno odnosi na veoma popularnu ketogenu dijetu, koja se u velikoj meri oslanja na meso, jaja i druge životinjske izvore proteina sa veoma niskim unosom ugljenih hidrata. Iako takva dijeta može pomoći nekim ljudima da kontrolišu svoju težinu ili određena zdravstvena stanja, nema ubedljivih dokaza da ona produžava život na duži rok.Da li to znači da treba prestati da jedete meso?Ne nužno. Stručnjaci naglašavaju da cilj nije potpuno eliminisanje životinjskih proteina, već pronalaženje bolje ravnoteže. Posebno preporučuju češće posezanje za mahunarkama poput pasulja, sočiva i leblebija, kao i soje, orašastih plodova i semenki.Pored proteina, takva hrana sadrži i vlakna, antioksidante, vitamine i fitohemikalije koje štite srce, smanjuju upale i hrane crevni mikrobiom.Riba zauzima posebno mesto među izvorima proteina. Iako je životinjskog porekla, njen nutritivni sastav se značajno razlikuje od crvenog mesa. Bogata je omega-3 masnim kiselinama, kvalitetnim proteinima i nezasićenim mastima, a brojne studije pokazuju da redovna konzumacija ribe može smanjiti rizik od prerane smrti za oko 12 procenata.S druge strane, čak 90 procenata Amerikanaca – a sličan trend se beleži i u Evropi – ne jede preporučenu količinu ribe, dok istovremeno većina konzumira više mesa nego što je preporučeno.Velike populacione studije poslednjih godina konstantno su pokazale da ishrana u kojoj dominiraju biljni izvori proteina smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i prerane smrti. Najbolja ishrana za dugovečnost nije ona zasnovana na jednom makronutrijentu ili prolaznom trendu, već ona koja uključuje dosta povrća, voća, mahunarki, integralnih žitarica, orašastih plodova, kvalitetnih izvora proteina i zdravih masti.Jer kada je u pitanju dug i zdrav život, nauka decenijama šalje istu poruku: ravnoteža skoro uvek pobeđuje nad ekstremima.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.