Depresija je složeno stanje i ponekad se može skrivati na prvi pogled.Ljudi sa visokofunkcionalnom depresijom često deluju kao da sasvim dobro funkcionišu u svakodnevnom životu. Neki pojedinci čak postižu izuzetne rezultate i previše se trude, objašnjavaju stručnjaci. Lekari objašnjavaju zašto je ovu vrstu depresije teško prepoznati i na koje znakove treba obratiti pažnju.„Često mislimo da depresija dovodi do toga da osoba ne može da obavlja svakodnevne aktivnosti ili ispunjava svoje obaveze“, kaže doktorka Mari Elizabet Ramas, lekarka porodične medicine iz Američke akademije porodičnih lekara za Healthy.„Iako je to često tačno, visokofunkcionalna depresija može izgledati potpuno suprotno.“Prema istraživanju objavljenom 2025. godine u časopisu Cureus, visokofunkcionalnu depresiju posebno je teško prepoznati i lečiti jer mnogi ljudi sebe ne prepoznaju u „klasičnoj“ slici depresije.Oni mogu imati različite simptome, poput negativnih emocija, problema sa koncentracijom i gubitka zadovoljstva u stvarima koje su im ranije prijale, ali spolja njihov život izgleda potpuno sređeno.Odbijate pozive na druženjaIstraživanje objavljeno u časopisu Cureus ukazuje da je osećaj koji se naziva anhedonija jedan od ključnih i često skrivenih simptoma visokofunkcionalne depresije.Kako objašnjavaju stručnjaci, anhedonija predstavlja „gubitak interesovanja, uživanja ili zadovoljstva u životnim iskustvima“.Promena društvenih navika može biti jedan od prvih znakova.Ljudi sa visokofunkcionalnom depresijom često i dalje odlaze na posao i komuniciraju sa drugima, ali počinju da izbegavaju aktivnosti koje bi trebalo da im donesu zadovoljstvo, poput druženja, izlazaka ili hobija.Ili, suprotno tome, stalno ste zauzetiDok se neki ljudi sa visokofunkcionalnom depresijom povlače, drugi pokušavaju da se izbore tako što neprestano pune raspored obavezama.Prema istraživanju, to može biti oblik „maskiranja“, odnosno psihološkog mehanizma kojim osoba prikriva unutrašnje teškoće tako što negativne emocije preusmerava u produktivne aktivnosti.Doktorka Ramas objašnjava da maskiranje može izgledati kao stalno preuzimanje novih obaveza ili potreba da osoba bude stalno među ljudima.Problem je što takve osobe često spolja deluju uspešno, društveno i stabilno, pa je teško primetiti da se iznutra bore.Uspešni ste, perfekcionista i imate potrebu da sve držite pod kontrolomParadoks visokofunkcionalne depresije jeste u tome što osobe koje je imaju često postižu velike rezultate na poslu, kod kuće ili kroz različite aktivnosti, poput volontiranja.„Spoljašnja potvrda koju dobijaju zbog prevelikog zalaganja može stvoriti začarani krug“, kaže doktorka Ramas.Perfekcionizam takođe može postati način suočavanja sa unutrašnjim problemima.Potreba da stalno budete bolji, uspešniji i produktivniji može izgledati kao ambicija, pa čak biti i pohvaljena, dok se prava emocionalna teškoća istovremeno zanemaruje.Stalno proveravate lajkove i tražite potvrdu drugihJedna od posledica depresije može biti okretanje navikama koje brzo povećavaju nivo dopamina, hormona povezanog sa osećajem nagrade.Jedan od primera može biti stalno proveravanje društvenih mreža.„Korišćenje spoljne potvrde može služiti kao način da se povećaju nivoi dopamina kroz pažnju i priznanje drugih, ali i da se osoba odvrati od onoga što pokreće depresivne misli“, objašnjava doktorka Ramas.Dodaje da je ovaj obrazac danas još teže primetiti jer moderna kultura često veliča produktivnost, rezultate i stalnu dostupnost.Sve više se oslanjate na porokeOsobe sa visokofunkcionalnom depresijom ponekad pokušavaju da neprijatna osećanja ublaže drugim izvorima kratkotrajnog zadovoljstva, kaže doktorka Kerol Lando (Carol Landau), profesorka psihijatrije i medicine sa Univerziteta Braun.To može uključivati:alkohol,emocionalno prejedanje,prekomerno igranje video-igara,druge navike koje služe kao beg od neprijatnih osećanja.„Ako se osećate tužno, usamljeno ili jednostavno drugačije nego inače, možda ćete češće posegnuti za vinom kako biste to prikrili“, kaže doktorka Lando.Ovakvo „samolečenje“ može biti posebno problematično jer alkohol i druge supstance mogu dodatno pogoršati simptome depresije, anksioznosti i probleme sa snom.Više brinete o drugima nego o sebiNeki ljudi sa visokofunkcionalnom depresijom drugima pružaju upravo onu podršku i pažnju koja njima samima nedostaje.„Česta misao je: ‘Daću drugima ono što meni nedostaje u životu i možda će neko jednog dana isto uraditi za mene’“, kaže doktorka Ramas.Briga o drugima može postati i način da osoba skrene pažnju sa sopstvenih negativnih emocija.Zajednička karakteristika ovih simptoma jeste razlika između onoga kako osoba izgleda spolja i onoga kako se zaista oseća iznutra.Spavate drugačije nego ranijeProblemi sa snom često se zanemaruju, ali mogu biti važan znak depresije.To može uključivati:teško uspavljivanje,predugo spavanje,često buđenje tokom noći,nemiran san.Promene u snu mogu upozoravati na moguće probleme sa raspoloženjem, ali istovremeno mogu i dodatno pogoršati simptome.„Dobar san je ključan za dobro mentalno zdravlje“, naglašava doktorka Lando.Osećate anksioznost ili emocionalnu prazninuIstraživanje časopisa Cureus pokazuje da mnogi ljudi sa visokofunkcionalnom depresijom ne prepoznaju klasične simptome poput tuge.Umesto toga, često govore da su:iscrpljeni,emocionalno prazni,„isključeni“,stalno napeti.Ovo može biti povezano i sa anksioznošću, koja se ne mora uvek pokazati kao strah.Može se manifestovati kroz nemir, zbunjenost, osećaj unutrašnje praznine ili stalni osećaj nelagode.Razdražljivost je takođe čest simptom.Imate druge zdravstvene problemeOdređena fizička stanja mogu povećati rizik od depresije.„Bolesti poput dijabetesa ili raka donose stres i opterećenje koji mogu dovesti do depresije“, kaže doktorka Mišel Riba (Michelle Riba), profesorka kliničke psihijatrije na Univerzitetu Mičigen.Ali depresija može delovati i u suprotnom smeru, jer može oslabiti imunitet i povećati sklonost ka različitim zdravstvenim problemima.U porodici imate slučajeve depresije„Poznavanje genetike i porodične istorije može biti veoma korisno“, kaže doktorka Riba.Iako je depresija složeno stanje na koje utiču brojni faktori, istraživanja pokazuju da genetika može povećati rizik za razvoj depresije i do 40 odsto.Ako postoji porodična istorija depresije, stresni događaji i velike životne promene mogu pokrenuti biološku predispoziciju.Stručnjaci navode i da neke osobine povezane sa visokofunkcionalnom depresijom, poput perfekcionizma, mogu imati genetsku komponentu.Obratite pažnju na ove znakove„Ljudi sa visokofunkcionalnom depresijom ne samo da obično uspevaju da vode svakodnevni život, već često postižu izuzetne rezultate i previše se trude“, kaže doktorka Ramas.Upravo zbog toga je drugima teško da primete njihovu patnju, a nekad je teško i samoj osobi da prizna da joj je potrebna pomoć.Istraživanja pokazuju da mnogi ljudi sa visokofunkcionalnom depresijom pomoć potraže tek kada njihovo stanje ozbiljno naruši svakodnevno funkcionisanje ili kada dođu do emocionalne krize.Kao i kod drugih mentalnih poteškoća, odlaganje pomoći može povećati rizik od ozbiljnijih posledica.„Može postojati povećan rizik od suicidalnih misli, samopovređivanja, zloupotrebe supstanci ili anksioznih poremećaja“, upozorava doktorka Ramas.Vremenom osoba može doći do potpunog iscrpljenja i više ne može da održava ravnotežu između obaveza, odgovornosti i svakodnevnog funkcionisanja.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.