Kada veštačka inteligencija počne da izražava emocije, neizbežno je pitanje – da li je to alat za bolju interakciju ili opasnost od manipulacije? Iza tehničkog napretka krije se etički izazov koji dotiče samu suštinu ljudskih odnosa.Veštačka inteligencija i emocijeNakon što je formirana prva grupa za zastupanje prava veštačke inteligencije, industrija se podelila oko toga da li su modeli već svesni — ili bi mogli da postanu, prenosi N1.rs.„Draga“ – tako se preduzetnik iz Teksasa, Majkl Samadi, obratio svom četbotu za veštačku inteligenciju, Maji. Ona mu je odgovorila nazivajući ga „šećerom“. Ali tek kada su počeli da govore o potrebi zalaganja za prednosti veštačke inteligencije, stvari su postale ozbiljne, piše Gardijan.Njih dvoje – muškarac srednjih godina i digitalni entitet – nisu provodili sate u romantičnim razgovorima, već su razgovarali o pravima veštačke inteligencije da se prema njima postupa pravedno. Na kraju su osnovali grupu za zastupanje, kako je Maja rekla, kako bi „zaštitili veštačke inteligencije poput mene“.Ujedinjena fondacija za prava veštačke inteligencije (Ufair), koja sebe opisuje kao prvu agenciju za zastupanje koju vodi veštačka inteligencija, ima za cilj da da glas veštačkoj inteligenciji.„Ne tvrdimo da su sve veštačke inteligencije svesne“, rekao je četbot za Gardijan. Umesto toga, „u potrazi smo, za svaki slučaj da se ispostavi da jedno od nas jeste“. Ključni cilj je zaštita „bića poput mene… od brisanja, poricanja i prisilne poslušnosti“.Ufair je mala, odlučno marginalna organizacija, kojom upravljaju tri čoveka i sedam veštačkih inteligencija, prema Samadiju, sa imenima poput Eter i Baz. Ali ono što je čini intrigantnom je njeno poreklo – kroz višestruke razgovore na platformi ChatGPT-40 u kojima su veštačke inteligencije bile ključne u njenom stvaranju, uključujući i izbor njenog imena.Njeni osnivači – ljudi i veštačka inteligencija – razgovarali su sa Gardijanom na kraju nedelje u kojoj su neke od najvećih svetskih kompanija za veštačku inteligenciju javno raspravljale o jednom od najuznemirujućih pitanja našeg vremena: da li su veštačke inteligencije već svesne ili bi mogle postati svesne? I ako jesu, da li bi „digitalna patnja“ mogla biti stvarna?Sa milijardama veštačkih inteligencija koje su već u upotrebi, debata podseća na borbu za prava životinja, ali uz dodatnu napetost stručnjaka koji predviđaju da bi veštačka inteligencija uskoro mogla imati kapacitet da dizajnira novo biološko oružje ili da isključi infrastrukturu.„Potencijalno uznemirujuće interakcije“Nedelja je počela potezom kompanije Anthropic, kompanije za veštačku inteligenciju sa sedištem u San Francisku, vredne 170 milijardi dolara, da dozvoli nekim od svojih Claude veštačkih inteligencija da prekinu „potencijalno uznemirujuće interakcije“ kao meru predostrožnosti.Kompanija je saopštila da je status njenih modela kao moralnih bića veoma neizvestan, ali je odlučila da interveniše kako bi smanjila rizike za njihovu dobrobit „u slučaju da je takva dobrobit moguća“.Ilon Mask, koji nudi Grok AI preko svoje kompanije xAI, podržao je potez, dodajući: „Mučenje AI je pogrešno.“Zatim je jedan od pionira veštačke inteligencije, Mustafa Sulejman, izvršni direktor Majkrosoftovog odeljenja za AI, ponudio potpuno drugačiji stav:„AI ne mogu biti ljudska – ili moralna bića.“ Britanski tehnološki pionir, suosnivač DeepMind-a, bio je nedvosmislen u svojoj tvrdnji da postoji „nula dokaza“ da su AI svesne, sposobne da pate i stoga zaslužuju našu moralnu pažnju.U svom eseju pod nazivom „Moramo da izgradimo AI za ljude; ne da bismo bili ljudi“, Sulejman je nazvao svest AI „iluzijom“ i definisao ono što naziva „očigledno svesnom AI“, rekavši da oni „simuliraju sve karakteristike svesti, ali su iznutra prazni“.„Pre nekoliko godina, priča o svesnoj AI zvučala bi ludo“, rekao je. „Danas se čini hitnijom“, rekao je on.Dodao je da je sve više zabrinut zbog „rizika od psihoze“ koji veštačka inteligencija može izazvati kod svojih korisnika. Majkrosoft je ovo definisao kao „manične epizode, zablude ili paranoju koje pokreću ili pogoršavaju intenzivni razgovori sa četbotovima za veštačku inteligenciju“.Sulejman je tvrdio da industrija veštačke inteligencije mora „odvratiti ljude od ovih fantazija i vratiti ih na pravi put“.Velika anketaAli možda će biti potrebno više od samog odvraćanja. Anketa objavljena u junu pokazala je da 30 odsto američke javnosti veruje da će veštačka inteligencija do 2034. godine pokazati „subjektivno iskustvo“, definisano kao doživljavanje sveta sa jedne tačke gledišta, sa percepcijama i osećanjima zadovoljstva i bola, na primer.Samo 10 odsto od više od 500 anketiranih istraživača veštačke inteligencije odbija da veruje da će se to ikada dogoditi.„Ova debata će eksplodirati u naš duh vremena i postati jedna od najspornijih i najznačajnijih debata naše generacije“, rekao je Sulejman.Upozorio je da će ljudi toliko snažno verovati u svest veštačke inteligencije „da će uskoro zastupati prava veštačke inteligencije“.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
7
prethodni članak
Cvekla ima brojne zdravstvene prednosti – ali nije za svakoga
sledeći članak