Istraživanja pokazuju da u mozgu ljudi sa Parkinsonovom bolešću postoje neuobičajeno visoki nivoi jednog rasprostranjenog virusa, što otvara pitanje njegove uloge u nastanku bolesti.HPgV i Parkinsonova bolestIstraživači u Nortvestern Medicinu analizirali su mozak ljudi sa i bez Parkinsonove bolesti. Pronašli su tragove humanog pegavirusa (HPgV) u polovini svih mozgova ljudi sa Parkinsonovom bolešću, ali nijedan kod onih bez degenerativne bolesti. Pacijenti sa virusom imali su različite imunološke odgovore i uznapredovale promene na mozgu, na koje su dodatno uticale genetske mutacije, piše Miss7.Parkinsonova bolest se vremenom pogoršava, postepeno degradirajući deo mozga koji proizvodi dopamin, hemikaliju ključnu za kontrolu pokreta, uzrokujući tremor, ukočenost i padove. Ljudi sa Parkinsonovom bolešću koji su imali virus u mozgu pokazali su uznapredovalo oštećenje mozga. Ćelije kod onih sa virusom u krvi takođe su se borile da proizvode energiju i očiste oštećene delove.HPgV se širi putem krvi i bliski je srodnik virusa hepatitisa C. Međutim, za razliku od hepatitisa C, ranije se nije verovalo da HPgV izaziva bilo kakvu bolest i smatralo se da je uspavan u telu. HPgV je česta, asimptomatska infekcija za koju ranije nije bilo poznato da inficira mozak. Međutim, nova studija dovodi u pitanje tu pretpostavku, sugerišući da bi virus mogao igrati ulogu u Parkinsonovoj bolesti.Studije pokazuju da je oko 750 miliona ljudi širom sveta zaraženo ovim virusom. „Ovi nalazi ukazuju na to da virus za koji se ranije smatralo da je bezopasan može imati važne efekte u kontekstu Parkinsonove bolesti. Može uticati na razvoj Parkinsonove bolesti, posebno kod ljudi sa određenom genetskom predispozicijom“, rekao je za Dejli mejl dr Igor Koralnik, šef neuroinfektivnih bolesti i globalne neurologije u Nortvestern Medicinu. Tačan uzrok Parkinsonove bolesti još uvek nije poznat. Procenjuje se da pogađa više od 10 miliona ljudi širom sveta, a može izazvati i probleme sa hodanjem i kognitivne probleme. Istraživači godinama istražuju moguće uzroke, uključujući viruse.Kada mozak detektuje virus, upala se pokreće kao odbrambeni mehanizam. Iako je ovo namenjeno borbi protiv infekcije, hronična ili prekomerna upala može slučajno oštetiti ili ubiti osetljive moždane ćelije, uključujući neurone koji proizvode dopamin, čija je degeneracija karakteristična za Parkinsonovu bolest.Za analize krvi, istraživači su koristili uzorke od više od 1.000 učesnika Inicijative za markere progresije Parkinsonove bolesti (PPMI), velike studije koju je pokrenula Fondacija Majkla DŽ. Foksa kako bi ubrzala istraživanje i otkrivanje tretmana.Naučnici su analizirali moždano tkivo 24 preminule osobe. Desetoro je imalo Parkinsonovu bolest kada je umrlo, a 14 nije. Virus su pronašli u polovini mozga ljudi sa Parkinsonovom bolešću i nijednom kod kontrolne grupe.Kod pacijenata sa specifičnom mutacijom u genu povezanom sa Parkinsonovom bolešću, LRRK2, imuni sistem tela je agresivnije reagovao na virus u poređenju sa pacijentima sa Parkinsonovom bolešću bez mutacije. Genska mutacija je preoblikovala imuni sistem mozga kada je virus bio prisutan u krvi, što je dovelo do disfunkcionalnog i štetnog inflamatornog odgovora koji se ne bi dogodio da je osoba imala samo virus ili gensku mutaciju, ali ne i jedno i drugo.Nastala upala u mozgu dovela je do oštećenja mozga koje je doprinelo Parkinsonovoj bolesti. Ona oštećuje i ubija neurone, posebno ćelije koje proizvode dopamin u delu mozga poznatom kao substantia nigra, što je tipično za Parkinsonovu bolest.„Iznenadili smo se kada smo ga pronašli u mozgu pacijenata sa Parkinsonovom bolešću u tako visokim nivoima, a ne u kontrolnoj grupi“, rekao je dr Koralnik. „Još neočekivanije je bilo kako je imuni sistem reagovao različito, u zavisnosti od genetike osobe. Ovo sugeriše da bi to mogao biti faktor okoline koji utiče na telo na načine koje ranije nismo razumeli.“Istraživači su takođe pronašli virus u cerebrospinalnoj tečnosti pacijenata sa Parkinsonovom bolešću, ali ne i kod onih bez neurološkog poremećaja. Pacijenti sa virusom u moždanom tkivu takođe su imali veće akumulacije toksičnog tau proteina i abnormalne nivoe ključnih moždanih proteina, što ukazuje na veoma uznapredovalu bolest.Tau je protein koji normalno pomaže u stabilizaciji mikrotubula, unutrašnje skele moždanih ćelija. Kada se ošteti i pogrešno savije, to je opšti znak da moždana ćelija otkazuje. Pronalaženje viših nivoa tau proteina kod ovih pacijenata je jak pokazatelj da je virus povezan sa raširenijim oštećenjem i disfunkcijom moždanih ćelija, a ne samo sa specifičnim gubitkom dopaminskih ćelija tipičnim za Parkinsonovu bolest.Mogućnosti lečenja Parkinsonove bolesti su ograničene. One uglavnom pružaju simptomatsko olakšanje upravljanjem motoričkim simptomima, ali ne mogu izlečiti ili usporiti napredovanje bolesti. Levodopa (L-Dopa) je zlatni standard i najefikasniji tretman. Mozak pretvara L-Dopu u dopamin, koji direktno zamenjuje nedostajuću hemikaliju koja uzrokuje poteškoće u kontroli pokreta.„Planiramo da detaljnije proučimo kako geni poput LRRK2 utiču na odgovor tela na druge virusne infekcije kako bismo otkrili da li je ovo specifičan efekat HPgV ili širi odgovor na viruse. Jedno veliko pitanje na koje još uvek moramo da odgovorimo je koliko često virus ulazi u mozak ljudi sa i bez Parkinsonove bolesti. Takođe želimo da razumemo kako virusi i geni interaguju; što bi moglo da pomogne u otkrivanju samih početaka Parkinsonove bolesti i usmeri buduće terapije“, dodala je dr Koralnik.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
37
prethodni članak