Gojaznost i prekomerna težina su jedan od najvećih izazova po javno zdrasvlje sa kojim se suočava zdravstveni sistem u Srbiji. Prema poslednjim podacima, 57 odsto odraslih ima prekomernu težinu, a 24 odsto ljudi je gojazno.Prekomerna težina i gojaznost definišu se kao abnormalna ili prekomerna akumulacija masti koja predstavlja rizik po zdravlje. Indeks telesne mase (BMI) se izračunava kada se telesna masa u kilogramima podeli sa kvadratom telesene visine u metrima, a izražava se u u jedinicama kg/m2.Procenjuje se da će u Republici Srbiji do 2030. godine biti skoro 3 miliona odraslih osoba sa vrednostima BMI iznad granice zdravih vrednosti.„Gojaznost je hronična bolest koju mnogi pogrešno razumeju. Ona je plodno tlo za razvoj brojnih savremenih bolesti, od metaboličkog sindroma do maligniteta. Gojaznost dramatično pogoršava kvalitet života i smanjuje očekivano trajanje životnog veka“, objašnjava prof. dr Edita Stokić, iz UKC Vojvodine.Gojaznost nije samo pitanje estetike već je reč o hroničnoj bolesti koja povećava rizik od razvoja ozbiljnih zdravstvenih komplikacija kao što su: kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2 i nekih karcinoma.„Životni vek se smanjuje od 2 do 4 godine za one koji imaju indeks telesne mase od 30 do 35, dok će osobe koje imaju indeks telesne mase od 40 do 50 živeti kraće 8 do 10 godina. Ovaj zabrinjavajući trend ukazuje na potrebu za preventivnim merama i usvajanjem inovativnih pristupa lečenju gojaznosti, koji uključuju i promene životnih navika savremene medicinske pristupe“, naglasila je prof. Stokić.Stigma zbog povećane telesne mase je glavni problem sa kojim se gojazne osobe suočavaju u svakodnevnom životu. Zablude i ukorenjeni stereotipi o gojaznosti često dovode do predrasuda i diskriminacije.„Gojaznost je povezana sa značajnim psihosocijalnim opterećenjem. Mnogi pojedinci sa prekomernom težinom ili gojaznošću se bore sa niskim samopoštovanjem, smanjenim kvalitetom života i negativnom slikom sopstvenog tela. Pored toga, često se susreću sa predrasudama i stigmatizacijom u svom okruženju#, rekla je prof. dr Snežana Polovina,endokrinolog iz UKC Srbije.Negativna iskustva, lična samoprekornost, sram, neuspešni pokušaji da se smanji iscrpljenost mogu dovesti do akumulacije mentalnog stresa i gubitka motivacije da traže i dobiju adekvatnu medicinsku pomoć.„Smanjenje stigmatizacije, razumevanje osnovnih psiholoških posledica gojaznosti, zajedno sa dobrom podrškom mogu doprineti boljim i trajnijim rezultatima u lečenju gojaznosti“, objašnjava pof. dr Polovina.Foto: Pixabay / FabricioMacedoPhotosVećina odraslih koji imaju višak kilograma pokušala je da smanji telesnu masu.„Sama modifikacija životnog stila, promena ishrane, vežbanje, savetovanja, često ne dovode do dovoljnog i trajnog gubitka telesne mase. Najnovija studija je pokazala da je samo 6 do 12 odsto njih postiglo gubitak telesne mase pri čemu se vraćanje telesne mase javlja kod 18 odsto muškaraca i 27 odsto žena. Naime, kompleksne bolesti poput gojaznosti zahtevaju stručno vodenje i personalizovani pristup. Kod teških oblika gojaznosti, osim ishrane i vežbanja, često je neophodno primeniti farmakološku terapiju ili barijatrijsku hirurgiju“, naglašava prof. Polovina.Pristup lečenju gojaznosti značajno se promenio poslednjih godina. Kako bi pomogla pacijentima da kontrolišu svoju težinu i poboljšaju svoje opšte zdravlje savremena medicina je došla do inovativnih rešenja u vidu novih lekova i minimalno invazivnih hirurških metoda.Gojaznost često nije samo stvar načina života ili izbora, već je 1997. godine prepoznata od strane Svetske zdravstvene organizacije (SZO) kao hronična relapsirajuća multifaktorska bolest koja zahteva sveobuhvatan tretman, sa MKB-10 kodom E66.Zbog svega navedenog, gojaznost zahteva multidisciplinarni pristup koji uključuje lekare, nutricioniste, psihologe i druge stručnjake.„Savremena medicina pruža pacijentima ne samo efikasanu terapiju, već i podršku koja uzima u obzir psihološke i socijalne aspekte ove bolesti. Pacijente koji žive sa gojaznošću treba ohrabriti da se konsultuju sa zdravstvenim radnicima kako bi dobili odgovarajuću dijagnozu i tačne, personalizovane informacije o svom zdravstvenom stanju, te modalitetima lečenja i pojašnjenje bilo kakvih nedoumica, time osiguravajući donošenje proverenih i zajedničkih odluka o svom lečenju“, ističe je prof. Stokić.Procenjuje se da u svetu pet miliona odraslih ljudi svake godine izgubi život zbog zdravstvenih stanja povezanih sa prekomernom težinom i gojaznošću, od kojih skoro četiri miliona je povezano sa hroničnim nezaraznim bolestima.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
0