Početna » „Zaštitna napetost“ – glavni razlog uporne ukočenosti u telu

„Zaštitna napetost“ – glavni razlog uporne ukočenosti u telu

by admin

Uporna napetost u leđima, kuku ili ramenima nikako da nestane u potpunosti, iako redovno radim istezanje pre i posle treninga, koristim valjak od pene i odlazim na masaže kod terapeuta.Ta uporna napetost u leđima, kuku ili ramenima nikako da se u potpunosti povuče, uprkos istezanju pre i posle treninga, rolanju valjkom od pene i redovnim odlascima kod terapeuta za masažu, prenosi N1.rs.Zapravo, ponekad se ukočenost oseća još gore posle istezanja. Ako vam je ova situacija poznata, možda vaše telo nije samo ukočeno – ono se možda štiti nevoljnim kontrakcijama mišića.Prepoznavanje razlike između mehaničke zategnutosti i zaštitne napetosti ključno je za svakoga ko ima hroničnu ukočenost, ponavljajuće bolove ili kratkotrajna poboljšanja pokretljivosti koja jednostavno ne potraju.Razumevanje sistema zaštite vašeg telaVaš nervni sistem neprestano nadgleda telo u potrazi za mogućim pretnjama – ne samo spoljnim opasnostima, već i unutrašnjim nestabilnostima i područjima sa slabostima ili povredama. Kada vaše telo otkrije rizik po fizičku funkciju, reaguje stvaranjem zaštitne napetosti kako bi ograničilo pokret u ranjivim delovima.Ovaj zaštitni odgovor može biti pokrenut raznim faktorima: lošim držanjem tela ili obrascima kretanja koji izazivaju neusklađenost, hroničnim stresom koji održava telo u pojačanom stanju pripravnosti, nestabilnošću zglobova zbog koje se nervni sistem oseća nesigurno ili starim povredama koje nikada nisu potpuno zarasle. Za razliku od obične mehaničke napetosti mišića od prekomerne upotrebe, zaštitna napetost je pokušaj tela da stvori stabilnost tamo gde oseća da je nema, piše CNN.Važno je prepoznati i rešavati zaštitnu napetost što pre kako ne bi postala kontraproduktivna. U suprotnom, ono što počne kao korisna zaštita može se razviti u hroničnu napetost koja ograničava kretanje, stvara bol i odoleva tradicionalnim tehnikama istezanja i opuštanja mekog tkiva, kao što su masaža i rolanje.Kako prepoznati zaštitnu napetostKako da znate da li je vaša ukočenost zaštitna, a ne mehanička?Kako piše CNN, postoje četiri glavna pokazatelja:Područja koja se pogoršavaju posle istezanja su veliki znak upozorenja. Ako stalno istežete ukočeno mesto u leđima ili vratu, a dobijate samo kratkotrajno olakšanje nakon čega sledi još veće bolno ograničenje, vaš nervni sistem možda reaguje na ono što doživljava kao pretnju tako što stvara još više napetosti.Jednostrana napetost koja ne reaguje na obostrano istezanje može ukazivati na zaštitni odgovor. Na primer, ako osećate zategnutost samo u desnom fleksoru kuka, iako istežete obe strane jednako, nervni sistem može čuvati to područje iz nekog razloga – možda zbog posledica stare povrede, neusklađenosti karlice, nestabilnosti zgloba ili slabosti na toj strani.Ponavljajuća ukočenost u istim područjima uprkos redovnom istezanju je još jedan jak pokazatelj. Ako već mesecima istežete zadnju ložu bez trajnog poboljšanja, problem možda nije u dužini mišića, već u zaštiti koju pruža nervni sistem.Bolna ukočenost koja se značajno menja u zavisnosti od nivoa stresa, kvaliteta sna ili emotivnog stanja takođe sugeriše zaštitno “čuvanje”. Obična mehanička napetost se javlja u direktnoj vezi sa fizičkom aktivnošću i povlači se za nekoliko dana, dok je zaštitna napetost hroničnija i menja se prema opštem stanju nervnog sistema.Ako prepoznajete bilo koji od ovih simptoma kod sebe, posetite lekara da utvrdite da li imate neku skrivenu povredu ili drugo stanje koje zahteva dodatno lečenje.Sarađujte sa nervnim sistemom, ne idite protiv njegaKada imate zaštitnu napetost, zapamtite da je to reakcija nervnog sistema, a ne isključivo mišićno stanje. Ne možete jednostavno “istegnuti” pogođene mišiće. Prečesto tradicionalno istezanje zapravo može povećati napetost forsiranjem produženja mišića koje nervni sistem doživljava kao pretnju.Potrebniji je blaži, sveobuhvatniji pristup koji uključuje um i telo, i koji se bavi celokupnim stanjem nervnog sistema, kako bi se telo osećalo dovoljno sigurno da se opusti i počne da uspostavlja zdrave obrasce kretanja.Redovne prakse koje pomažu regulaciji nervnog sistema, poput vežbi disanja, meditacije i šetnji u prirodi, mogu smanjiti nivo stresa i pomoći telu da se oslobodi obrazaca čuvanja.Stabilnost trupa i kontrola posture takođe igraju ključnu ulogu u tome da se nervni sistem oseća bezbedno. Snažan i stabilan kor pruža osnovu koja nervnom sistemu omogućava mobilnost u drugim delovima tela. Ako vaši duboki stabilizatori ne rade svoj posao efikasno, nervni sistem može stvoriti napetost na drugim mestima kao kompenzaciju.Kvalitet sna direktno utiče na osetljivost detekcije pretnji u nervnom sistemu. Loš san može učiniti nervni sistem reaktivnijim, što vodi ka povećanoj zaštitnoj napetosti čak i pri normalnim dnevnim aktivnostima.Saveti za postepeno postizanje trajne pokretljivostiZa najbolje rezultate, radite sa fizioterapeutom ili kvalifikovanim trenerom koji poznaje koncept zaštitne napetosti i može odrediti odgovarajuće korektivne vežbe za vaše potrebe.Pre nego što započnete bilo koji rad na pokretljivosti, provedite nekoliko minuta fokusirajući se na duboko, ritmično disanje kako biste umirili nervni sistem i prebacili ga u prijemčivije stanje.Vežbajte pet ili šest ponavljanja obrasca disanja 5-7-3: udahnite brojeći do pet, izdahnite brojeći do sedam i pauzirajte brojeći do tri pre sledećeg udaha.Vaše disanje direktno utiče na nervni sistem: Sporo, kontrolisano disanje signalizira sigurnost i prebacuje vas u parasimpatičko “odmori se i obnavljaj” stanje, dok brzo, plitko disanje može izazvati simpatičko “bori se ili beži” stanje, što aktivira više čuvanja.Pokušajte održavati sporo, duboko, svesno disanje tokom istezanja i treninga pokretljivosti. Počnite blagim, kontrolisanim pokretima u okviru udobnog opsega pokreta, umesto da gurate do krajnjih granica. Ovaj pristup sprečava da nervni sistem uključi alarm i pokazuje mu da pokret može biti siguran i kontrolisan, a ne forsiran ili agresivan.Za trajne rezultate, kombinujte rad na pokretljivosti sa treningom snage za stabilnost. Zaštitna napetost često postoji zato što nervni sistem veruje da zglob ili deo tela nije dovoljno jak ili stabilan da izdrži opterećenja. Jačanjem i povećanjem kontrole gradite stabilnost koja telu daje osećaj podrške.Na kraju, obavezno dajte prioritet odmoru i oporavku. Dobro odmoran nervni sistem biće mnogo spremniji da otpusti mehanizme čuvanja i omogući funkcionalno kretanje.Zapamtite, zaštitni odgovori vašeg tela nisu prepreke koje treba savladati: oni su inteligentne poruke o tome šta vašim unutrašnjim sistemima treba da bi se osećali sigurno i funkcionisali optimalno.Kada ispoštujete ovu logiku, postavljate temelje za održivu pokretljivost i olakšanje od bola.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Slični članci

Ostavite komentar