U svetu u kome su digitalne prevare sve prisutnije i sofisticiranije, podsmeh žrtvama postaje ne samo neosetljiv, već i opasan — jer svako od nas može biti sledeći.Zgodne i poznate osobe, izgleda, posebno su korisne prevarantima. Tako se jedna osoba lažno predstavljala kao Bred Pit i na taj način prevarila jednu ženu iz Francuske za više od 700.000 funti, piše Lad Bible.Haker otkrio internet prevaruJedan od najpoznatijih hakera u istoriji, Amerikanac Kevin Mitnik, govorio je o jednoj od najčešće korišćenih metoda koja se koristi upravo na poslu – i na koju se lako naseda, prenosi N1.rsMitnik, koji je preminuo u 59. godini, postao je ozloglašen zbog upada u vladine i korporativne sisteme, uključujući mreže kompanije „Pacific Bell“. Cilj mu je bio da ukrade poslovne informacije i podatke s kreditnih kartica, zbog čega je proveo pet godina u zatvoru. U jednom trenutku FBI ga je proglasio najtraženijim hakerom na svetu.Kasnije je postao stručnjak za bezbednost i savetnik, i javno je govorio o metodama koje hakeri koriste – naročito o jednoj poznatoj kao što je „spear phishing“.Šta je ciljani fišing (spear phishing)?„Primarna metoda hakovanja zove se spear phishing. To je podvrsta društvenog inženjeringa u kojoj manipulišete osobom da nesvesno omogući pristup napadaču“, objasnio je Mitnik u jednom intervjuu.Napadač najpre detaljno istraži ciljanu osobu ili organizaciju – njihove zaposlene, dobavljače, korisnike, poslovne odnose – i zatim pošalje lažan imejl koji izgleda uverljivo i dolazi od nekoga kome žrtva veruje.„Kada žrtva klikne na link ili preuzme prilog, zlonamerni softver hakeru daje pristup njenom računaru, što mu omogućava ulaznu tačku u sistem. Posle toga koristi tehničke veštine da dođe do željenih podataka“, objasnio je Mitnik.Ako niste osoba koja čuva sve podatke fizički – poput novca, lozinki ili sigurnosnih informacija – već ih skladištite digitalno, mogli biste se naći u ozbiljnom problemu ako postanete meta.„Ako ste kao ja i sve vam je sačuvano digitalno, velika je verovatnoća da ćete biti u problemu ako neko preuzme kontrolu nad vašim uređajem“, upozorio je Mitnik.Zato, sledeći put kada vam šef pošalje sumnjiv imejl, možda je pametnije da ne kliknete odmah – za svaki slučaj. Pozovite ga i proverite da li je on zaista poslao tu poruku.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
15
sledeći članak